Stanje očuvanja

 

Pomorska baština u Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim dijelovima svijeta, ostaje bogat dio pomorske tradicije. Priče, pjesme, običaji i rituali, kao i radna etika i utjelovljenje kulturalnog identiteta ponekad su umotani u jedrenjake koji kruže obalom. Ova će disertacija biti pokušaj pomoći pri shvaćanju čina očuvanja, kako se ono poduzima i što je pozadina namjere u očuvanju jednih artefakata, a drugih ne. Moja je ideja ovog projekta kombinirati teoriju i praksu. Prvo, dat ću filozofski okvir očuvanja te pokazati kako i zašto se objekti i tradicije čuvaju, a potom ću prikazati anketu kao objektivnu formu očuvanja koja dozvoljava osobi zaduženoj za očuvanje da prouči dokumentaciju jedrenjaka, i druge pomorske elemente oslobođene pripisanih vrijednosti i tendencija.

Filozofija očuvanja
Kulturalna tradicija i povijesni objektu u Hrvatskoj su, kao i u mnogim drugim dijelovima svijeta, u opasnosti da budu zaboravljeni. To se događa zbog raznih razloga, a oni mogu uključivati nedostatak sredstava, nezainteresiranost mladih generacija, jaz generacija (Mead1970) i promjenu u lokalnoj tehnologiji (Bijker1994). Fokus ovog rada bit će proučiti pomorsku baštinu Hrvatske iistražiti zašto u nekim područjima postoji volja za očuvanjem tradicije i objekata poput brodova, priča i pomorske umjetnosti, dok u drugima te tradicije propadaju. Istražit će se i područja u kojima tradicija ostaje dijelom trenutne kulturalne važnosti, bez potrebe za potporom očuvanja.

Ono što kao društvo odlučimo očuvati usko je vezano s razmišljanjima i uvidima o tome što je za nas vrijedno. Sama je vrijednost arbitrarna kategorija i utemeljena je na estetskoj vrijednosti, povijesnoj važnosti i kulturalnom značenju (Fitch, 1990). U ovom će radu cilj biti raspraviti o filozofiji očuvanja i o tome zašto društvo bira očuvati neke objekte, dok pušta da drugi budu uništeni. Istraživanje o činu očuvanja prati povijest očuvanja te analizu trenutnih hrvatskih napora u očuvanju pomorske baštine. Koristeći Hrvatsku kao studiju slučaja, fokus će biti na analizi i procjeni napora za očuvanjem u zemlji, muzejima i nekolicini masovnih organizacija.

Pristup očuvanju baziran na metodama
Drugi dio disertacije bit će pregled trenutnog stanja očuvanja pomorskog nasljeđa u Hrvatskoj, diskusija o metodama očuvanja i predstavljanje regionalne ankete kako bi se pokazala polazna linija pomorskih artefakata u regiji. Posljednjih nekoliko desetljeća, zbog brodova od stakloplastike proizvedenih u tvornicama prestalo je korištenje tradicionalnih brodova na otocima i na kopnu. Nastojat ćemo pomoći lokalnim i regionalnim vlastima, kao i zajednicama, kako bismo stvorili potporu i povećali svijest oko elemenata pomorske baštine, koji mogu biti očuvani. Projektom će se stvoriti karta i katalog pomorksih elemenata diljem zemlje, kao i inventar tradicionalnih brodova diljem Jadrana.

Slične su se ankete vodile na drugim lokacijama, uključujući Veneciju, Italija (Catalano 2005) i SAD. Najupečatljivija je bila američka anketa provedena 1930 (Delgado 1991) koja je prvo bila poduzeta kao projekt vladine agencije osnovane nakon Velike depresije, WPA, i koja je uposlila nekoliko pomorskih arhitekata uključujući Howarda Chapellea kako bi se završio projekt HAMMS – anketa o povijesnoj američkoj trgovačkoj marini. Ta se anketa provodila diljem zemlje i završena je između 1936 i 1937 (Chappelle 1960). Danas je ona najpotpunija publikacija pomorske baštine u Americi. Danas muzeji, grupe mladih i entuzijasti konstruiraju jedrenjake na temelju nacrta Chapella i drugih (Chapelle 1951)

Danas bi anketi tog tipa mogla pomoći digitalna tehnologija i mogla bi uključiti digitalne skenove i mape što bi moglo pomoći u očuvanju jedrenjaka u budućnosti. Lokalne i regionalne vlasti, kao i akademici i organizacije, mogli bi se referirati na ankete kako bi stvorili jedrenjake ili artefakte, ali i pronašli jedrenjake kojima je potrebna restauracija.

I iako bi projekt koji bi uključivao cijelu zemlju bio prevelik za pojedinca, predložio bih da se inicijalna anketa provede na Murteru. Murter je jedan od domova drvenih brodova te će biti dobro mjesto za istraživanje modernih alata i tehnika dokumentacije. S obzirom na bogatstvo povijesnih podataka koji se mogu pronaći, ova bi lokacija ujedno bila dobra mogućnost za iznalaženje drugačijih metoda prikupljanja podataka. S nadom u to da bi se anketa mogla proširiti na druge regije,uz suradnju s drugim učenjacima, agencijama i skupinama,krajnji cilj bio bi da cijela zemlja ima jasnu sliku stanja očuvanosti pomorske baštine.

Zaključak

Kombinacija ovih dviju metoda omogućit će ne samo jasnu sliku stanja očuvanosti pomorske baštine, nego se može primijeniti i na druge regije koje imaju bogati kulturalni krajolik. Postoji nekoliko barijera činu očuvanja, a one uključuju financijske budžete, potrebu za modernijim i nedostatak interesa mlađih generacija. Ako je anketa dovoljno objektivna, to će omogućiti dokumentaciju neovisno o ograničenjima te će u budućnosti ljudi imati mogućnost izabrati stvaranja ili obnavljanja utemeljenu na prikupljenim podacima. Moja je nada da će priprema anketnog pristupa koji je lak i ostvariv i za grupe i za pojedince, pomoći očuvati svjetsku pomorsku baštinu u godinama koje dolaze.

Literatura

Bijker, Wiebe, and John Law, eds. Shaping technology/building society: Studies in sociotechnical change. MIT press, 1994.

Catalano, Brian, Kristen Gervais, and Ryan Sinapius. Preserving the Nautical Traditions and Maritime Heritage of Venice, Italy. Diss. Worcester Polytechnic Institute, 2005.

Chapelle, Howard Irving. American small sailing craft, their design, development, and construction. WW Norton & Company, 1951.

Chapelle, Howard I. “The national watercraft collection.” Smithsonian National Museum (1960).

Dahl, Christopher. “Traditional marine tenure: a basis for artisanal fisheries management.” Marine Policy 12.1 (1988): 40-48.

Delgado, James P. “The National Maritime Initiative: An interdisciplinary approach to maritime preservation.” The Public Historian 13.3 (1991): 75-84.

Ess, Charles, and Fay Sudweeks. Culture, technology, communication: Towards an intercultural global village. SUNY Press, 2001.

Fitch, James Marston. Historic preservation: curatorial management of the built world. University of Virginia Press, 1990.

Glennie Murray Wall, “The National maritime Initiative,” Association for Preservation Technology Bulletin, Vol IX, Number 1, 1987, 2.

King, JoAnn Jeanelle. Howard I. Chapelle: maritime scholar and his contribution to maritime preservation. Diss. George Washington University, 1985.

Mason, Ingrid. “Virtual preservation: How has digital culture influenced our ideas about permanence? changing practice in a national legal deposit library.” Library Trends 56.1 (2007): 198-215.

Mead, Margaret, and Colin Taylor. Culture and commitment: A study of the generation gap. Published for the American Museum of Natural History, Natural History Press, 1970.

McKenzie, Matthew. Clearing the Coastline: The Nineteenth-Century Ecological & Cultural Transformation of Cape Cod. Upne, 2011.

Taggart, Robert. Evolution of the vessels engaged in the waterborne commerce of the United States. Vol. 83. No. 3. National Waterways Study, US Army Engineer Water Resources Support Center, Institute for Water Resources, 1983.
Michael, Mike. Reconnecting culture, technology and nature. Routledge, 2000.

Watson, Pamela M. “Traditional Small Boat Building Techniques, Why They Are Worth Preserving.” University of Maryland (2006).

 

Comments are closed.